
Maroko, koji u potpunosti zavisi od uvoza energenata, raspolaže zalihama dizela za 51 dan i benzina za 55 dana, dok su zalihe uglja i plina osigurane do kraja juna, saopćilo je ministarstvo energetike u četvrtak.
Oglas
Poremećaji u globalnom snabdijevanju energijom, izazvani ratom na Bliskom istoku, dodatno su pogodili ovu sjevernoafričku zemlju. Kriza je u martu dovela do rekordnog mjesečnog rasta cijena sirove nafte na međunarodnim tržištima, što posebno opterećuje Maroko koji nema vlastite rafinerijske kapacitete.
Cijene goriva na benzinskim pumpama porasle su za oko 30 posto nakon američkih i izraelskih napada na Iran krajem februara, što je dodatno povećalo regionalne tenzije.
Vlada je, nakon ukidanja subvencija za dizel 2014., ponovo uvela podršku za profesionalne prevoznike, uključujući taksiste, autobuske i kamionske kompanije, kako bi ublažila rast cijena.
Diverzifikacija kao ključna strategija
Maroko je od 2015. godine u potpunosti ovisan o uvozu dizela i benzina, nakon zatvaranja jedine rafinerije zbog neplaćenih dugova. Ministarstvo energetike ističe da je diverzifikacija izvora snabdijevanja, posebno iz Europe i Sjedinjenih Država, pomogla u ublažavanju posljedica krize.
Ugalj čini oko 60 posto proizvodnje električne energije u zemlji, dok prirodni plin učestvuje sa 10 posto, a obnovljivi izvori, poput vjetra i sunca, sa oko 25 posto. Iako su cijene uglja porasle zbog sukoba u Zaljevu, zalihe su osigurane do kraja juna, uz planirane tendere za naredni kvartal.
Zalihe plina također su stabilne do kraja juna, a njegova potrošnja smanjena je za 11 posto u prvom kvartalu zahvaljujući povećanoj proizvodnji hidroenergije nakon obilnih padavina koje su napunile akumulacije.
Maroko većinu plina uvozi iz Španije putem gasovoda koji je ranije transportovao alžirski plin.
Subvencije pod pritiskom tržišta
Iako vlada pokušava ublažiti udar na građane kroz subvencije, sektor uvoza, skladištenja i distribucije naftnih derivata kontroliraju privatne kompanije koje posluju u skladu s tržišnim kretanjima.
Ministrica finansija upozorila je da bi situacija na Bliskom istoku mogla dodatno potaknuti inflaciju, dok je budžet za 2026. godinu baziran na procjeni cijene nafte od 60 dolara po barelu, znatno ispod trenutnih nivoa od oko 108 dolara za Brent.
Guverner centralne banke ranije je izjavio da bi Maroko mogao aktivirati fleksibilnu kreditnu liniju od 4,5 milijardi dolara kod Međunarodnog monetarnog fonda ukoliko cijene nafte premaše 120 dolara po barelu.
Uvoz energije u Maroko smanjen je za 5 posto, na 11,5 milijardi dolara u 2025. ali trenutna kriza prijeti da poništi taj trend i dodatno optereti ekonomiju zemlje, navodi Reuters.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas